Mahatma Gandhi se ubraja u najfascinantnije ličnosti 20. vijeka. Njegov nenasilni istup protiv diskriminacije u Južnoafričkoj Republici i Indiji, zajedno s učenjem koje je iz toga razultiralo, učinili su ga jednim od najbitnijih uzora čovječanstva. Inspirisali su ga mnogi, uključujući i američkog borca za građanska prava Martin Luther Kinga. U najtamnija poglavlja istorije dodjele Nobelove nagrade svakako pripada činjenica da Komitet nije odlučio da nagradu dodijeli Gandhiju.
Mohandas Karamschand Gandhi rođen je 2. oktobra 1869. godine u Porbandaru u državi Gujarat u Indiji. Kao trinaestogodišnjak se oženio vršnjakinjom Kasturbai Nakanji, a sa devetnaest odlazi na studije prava u Veliku Britaniju. Boravak u inostranstvu imao je za posljedicu Gandhijevo isključenje iz kaste. Kada se nakon završenog studija vratio u Indiju, samo ga je dio njegove kaste opet prihvatio, a službeno je i dalje bio isključen. Bez pomoći kaste bilo je skoro nemoguće otvoriti advokatsku kancelariju pa prihvata mjesto savjetodavnog advokata u advokatskom društvu u Južnoafričkoj Republici. Odmah po dolasku nailazi na neprihvatljivu rasnu diskriminaciju i tu počinje borba kojoj će posvetiti ostatak života. Hapšen je i oslobađan nebrojeno mnogo puta. U Indiji postaje vrlo poznat i cijenjen pa su ga u narodu prozvali Mahatma (Velika duša).
Razočaran zbog loših izgleda da uspostavi mir između muslimana i hindusa po završetku drugog svjetskog rata, odlučuje se na post do smrti. Ni jedna religijska grupa nije htjela snositi odgovornost za njegovu eventualnu smrt, pa (nakratko) zaključuju mir. Na taj je način na sebe navukao mržnju fanatičnih pripadnika obje religije. Gandhija je 30. januara 1948. godine ubio jedan od fanatika hindusa. Umro je s riječju Bog na usnama.
‘Lakše je premostiti more između kontinenata, nego jaz između dvaju individua ili naroda.’
Mahatma Gandhi (1869-1948)
Martin Luther King
Svoju uspješnu nenasilnu borbu protiv diskriminacije crnaca u SAD-u vodio je inspirisan Gandijevim mislima i metodama. Nobelovu nagradu za mir dobio je 1964. godine, a kao i Gandhi bio je žrtva atentata.
Dr. Martin Luther King Jr. rođen je 15. januara 1929. kao sin baptističkog propovjednika Jamesa Kinga i učiteljice Alberte King, u državi Džordžija. Završio je koledž u Atlanti i studije uČesteru (Pensilvanija). Sa 24 godine oženio se Corettom Scott koja mu je rodila četvoro djece. Još za vrijeme studija počinje razmišljati o strukturalnim promjenama za miran suživot crnaca i bjelaca. Prateći život i rad Gandhija, shvata da će do cilja doći samo upotrebom nenasilja kao sredstva. Zastupajući svoj stav, pozivao se na učenje Isusa Hrista.
1. decembra 1955. u Montgomeriju krojačica u jednoj trgovačkoj kući, Rosa Parks, umorna se vraćala autobusom s posla i odbila da ustupi mjesto bijelcu nakon čega je izbačena iz autobusa. Ovaj naizgled svakodnevni slučaj imao je dalekosežne posljedice jer se crnačko stanovništvo odlučilo na bojkot autobusa Montgomerija. Predsjednik ove građanske inicijative bio je mladi baptistički sveštenik dr. Martin Luther King i predložio je nenasilno vođenje štrajka. U svojoj prvoj knjizi ‘Stride Toward Freedom’ opisuje svoja sjećanja na ovaj presudni događaj u borbi za ravnopravnost.
Pobjeda u Montgomeriju ulila je hrabrost i volju Pokretu za građanska prava. King neumorno prihvata svoj zadatak i postaje jedan od fascinantnih govornika-putnika i propovjednika. Njegovi govori ušli su u istoriju ne samo američkog Pokreta za ravnopravnost građana, nego i u cjelokupnu istoriju. Zbog svog izuzetnog doprinosa ravnopravnosti građana, 1964. godine postaje najmlađi nosilac Nobelove nagrade svih vremena.
^etvrtog aprila 1968. g. na velikom skupu građana u Memfisu, dr. Martin Luther King gine kao žrtva atentata. Njegov rođendan se od 1986. g. prvi put slavi kao nacionalni praznik u SAD-u.
‘Niko ti ne može sjesti za vrat, ako se ti sam ne pogneš.’
Martin Luther King (1929-1968)
