Alkohol se može klasifikovati kao hrana, lijek ili otrov. Zloupotreba alkohola jedan je od osnovnih javnih problema zdravstva, ali se na njega ipak rijetko gleda kao na problem jer su alkoholna pića sastavni dio većine društvenih okupljanja i predstavljaju opšteprihvaćen simbol svake proslave.

Alkoholna pića se klasifikuju kao hrana, jer sadrže tačno određenu energetsku vrijednost. Jedan gram alkohola sadrži 7 kcal, što je više nego što osigurava gram ugljikohidrata ili proteina koji daju 4 kcal. Međutim, alkohol sadrži tzv. prazne kalorije, a često se naziva i antinutrijent. Ne samo da prazne kalorije porijeklom iz alkohola zauzimaju mjesto kalorijama koje bi trebale dolaziti od visokovrijednih namirnica, nego alkohol direktno ometa varenje, pohranu i iskorištavanje nutrijenata u organizmu, čak i kad su nutrijenti prisutni u adekvatnim količinama

Alkoholna pića se uglavnom sastoje od vode, čistog alkohola (etanola) i, zavisno od vrste alkoholnog pića, različite količine šećera (ugljikohidrata) te zanemarive količine proteina, vitamina i minerala.

Udio ugljikohidrata se razlikuje od pića do pića. Naprimjer, viski, konjak i votka ne sadrže šećer; vina sadrže od 2 do 10 g šećera/L; pivo oko 30 g/L; likeri oko 120 g/L. Isto tako ni sadržaj alkohola u svim pićima nije jednak: pivo sadrži otprilike 40-50 g/L; vina i kokteli oko 120 g/L, žestoka alkoholna pića 400 - 500 g/L.

Razumljivo, ni veličine jedne jedinice serviranja alkoholnog pića nisu iste za sva alkoholna pića. Tako, jednu jedinicu serviranja alkoholnog pića čini: 1,5 dcl vina, 3 dcl piva i 0,3 dcl žestokog alkoholnog pića.

Izuzetno velike količine alkohola koje se konzumiraju u kratkom vremenskom periodu mogu biti fatalne. Alkohol je toksičan i kad se konzumira redovno u povišenim količinama uzrokuje ireverzibilna oštećenja jetre i čitavog niza drugih organa u tijelu poput gušterače, probavnog sistema, mozga, srca, mišića i polnih žlijezda.

Alkohol ne zahtijeva probavu. Nakon konzumiranja alkohola, ova tečnost brzo pronalazi svoj put kroz organizam pa se 95% alkohola apsorbuje direktno u krvotok kroz stijenku želuca i tankog crijeva. Ostalih 5% napušta tijelo kroz perspiraciju, respiraciju i urin. Alkohol koji popijemo na prazan želudac apsorbovaće se u krvotok 20 minuta nakon konzumiranja.

Učinak određene količine alkohola na organizam čovjeka zavisi od tjelesne mase pojedinca, udjelu mišićne mase i polu. Jednaka količina alkohola puno će jače uticati na osobu tešku 50 kg, nego na stokilaša, jednostavno zbog toga što je u manjem tijelu alkohol koncentrisaniji. Uporedimo li uticaj alkohola na osobe iste tjelesne mase od kojih jedna ima veći udio masnog tkiva, a druga ima veći udio mišićnog tkiva, zaključićemo da osoba sa većim udjelom masnog tkiva lakše podliježe dejstvu alkohola.

Ovaj fenomen možemo zahvaliti manjem udjelu vode u masnom tkivu, te je tada udio alkohola u krvi viši. Žene brže osjećaju uticaj alkohola zato što imaju niži nivo enzima koji je potreban za razgradnju alkohola. Žene su podložnije uticaju alkohola neposredno prije menstruacije, budući da je tada oksidacija alkohola u jetri najsporija.